
Šta je to što povezuje sudbine ordonansa Dimitrija Tucovića, Save Šumanovića, zatočenika nacističkih logora i golootočkih stradalnika, čoveka koji je umislio da je tajni savetnik Čerčila i Staljina, žandara koji je zahvaljujući smrtnim presudama postao bogataš, jedne dorćolske prostitutke, ali i muškarca koji po Trstu traga za mestima u kojima je nekada živeo Džojs? Svi oni, sa mnoštvom drugih junaka u zbirci priča Kako postajemo ono što smo postali, bivaju suočeni sa pravim prirodama svojih sudbina, i to u susretu sa najdubljim prelomima koji određuju ljudski život.
O junacima, događajima i mestima opisanim u knjizi
Dimitrije Tucović

Kako je poginuo čuveni socijalistički lider
Glavnjača

Priča o najpoznatijem beogradskom zatvoru
Zerek

Kako su izgledali stari Beograd i Dorćol
Džojs u Trstu

Pripovest o Džojsovom životu u Trstu
Spremamo vam još zanimljivih priča. Možete se prijaviti da vas redovno obaveštavamo o njima

Rekli su o knjizi

Prva prozna knjiga Vladimira Petrovića, pisana rukom nadahnutog početnika, predočava upečatljive portrete i glasove u formi dramatizovane ispovesti, zasnovane na subjektivnoj percepciji sveta junaka koji su, objektivno i nedvosmisleno, izopšteni, prokaženi i neshvaćeni.
U smenjivanju depatetizovanog i uzvišenog lirskog tona, akteri Petrovićevih priča demonstriraju različita poimanja bliskosti sa slušaocem koji im je ispovednik a donekle i saučesnik, otkrivajući kroz ispovedanje u kojoj meri je dehumanizovani svet predodredio njihovu patnju.
Čitaocu koji poznaje prozu kakvu piše Dragoslav Mihailović delovaće podsticajno i zanimljivo Petrovićevo oprobavanje u različitim stilovima i registrima.
dr Vladislava Gordić Petković, redovna profesorka Univerziteta u Novom Sadu

Iznenađujući je stilski raspon u kojem nam Vladimir Petrović predstavlja svoju prvu knjigu. Precizne i istorijski utemeljene poput nekih Pekićevih, ponekad razbarušene i zanesene poput Kišovih, priče iz zbirke „Kako postajemo ono što smo postali“ prave zaokrete ne samo unutar fabule, već i u prelasku sa jedne na drugu.
Bilo da rekonstruiše govor ozlojeđene žene s kraja devetnaestog vijeka, opisuje patnje stradanja u logorima Drugog svjetskog rata ili ciljano upire prstom u algoritmičnost naše svakodnevice kroz ironično nabrajanje sveukupnih opcija u životu, Vladimir Petrović vješto vodi priču, sigurno vlada jezikom i ostavlja utisak da je ovo tek početak jedne uspješne književne karijere.
Sanja Savić Milosavljević, pisac i scenarista

Pisana u maniru najboljih domaćih pripovedača, zbirka priča „Kako postajemo ono što smo postali“ Vladimira Petrovića, otkriva raskošan spisateljski talenat, prožet izuzetnim poznavanjem društvenih i istorijskih okolnosti, koje su se neretko prelamale na plećima običnog čoveka.
Bilo da piše o malim, bilo o ljudima čiji su životi obeležili epohe, Vladimir Petrović odlično dočarava karaktere svojih protagonista i antagonista, baratajući njihovim sudbinama poput pravog tvorca, onako kako se to od pisaca i očekuje. Slikovite, slojevite i životne, priče iz ove uzbudljive zbirke provešće vas kroz neke od burnih segmenata naše istorije, nakon kojih ćete biti bogatiji za jedinstveno čitalačko iskustvo.
Mladen Milosavljević, pisac i urednik u izdavačkoj kući „Bedem“

Kako postajemo ono što smo postali, istovremeno može biti i pitanje i obrazloženje. Zbirka priča Vladimira Petrovića malo se pita, a više obrazlaže. U nju kao da su upali pravi ljudi od krvi i mesa i stopili se sa slovima.
Dok oni lutaju zarobljeni u zbirci sopstvenih priča, čitaocu se pruža mogućnost da njihove živote sagleda iz druge perspektive i da se, vođen njihovim primerima, i sam zapita nešto više o sebi. Ko je odgovoran za ono što smo postali ili za ono što ćemo, možda, tek postati?
Andrija Jonić, pisac